Kad se odlučujemo za kupnju zemljišta jedna od najvažnijih stavki jest upravo ona radi li se o poljoprivrednom ili građevinskom zemljištu. Ukoliko namjeravamo nešto graditi svakako ćemo onda u vidu imati ona zemljišta koja su određena kao građevinska.

Da li je neko zemljište građevinsko možemo lako provjeriti uvidom u javne registre. Možemo izvršiti uvid u katastar nekretnina za područje na kojem se zemljište nalazi ili to isto provjeriti u općini.  Nije nužno da kupujemo građevinsko zemljište ukoliko planiramo neku gradnju, to može biti I poljoprivredno zemljište, ali u tom slučaju potrebno ga je prenamjeniti. Prenamjena iz poljoprivrednog zemljišta u građevinsko je proces koji iziskuje dodatni financijski i to ne mali trošak, stoga pri odabiru valja biti odlučan.

Ono što nas slijedeće zanima jest stanje te nekretnine u zemjišnoj knjizi. Možemo reći da je ova stavka zasigurno među važnijima. Stanje u zemljišnoj knjizi govori o samoj čestici o njezinoj površini, naravi, o vlasništvu nad njom, teretima koji su na njoj upisani. Iako se nekretnina može steći I od vanknjižnog vlasnika najidealnije bi bilo da je zemljišnoknjižno stanje sređeno da je nekretnina slobodna od terete kao što su založno pravo, hipoteka. Postoje slučajevi u kojima kupac želi kupiti samo dio  neke veće nekretnine, za cijelo. I to je moguće, a u tom slučaju potrebno je izvršiti parcelaciju zemljišta i od velike čestice oformiti manju koja je predmet kuporodaje. Kad se napravi parcelacijski elaborate potrebno ga je ovjeriti u katastru nekretnina koji po službenoj dužnosti zemljišnoknjižnom sudu dostavlja prijavni list kojim sudu prijavljuje nastanak nove čestice koju je potrebno upisati u zemljišnu knjigu. Ukoliko je ovakav slučaj kod vas, savjetujemo da kuporodajni ugovor sklapate tek kad se obave ove prethodne radnje.

Isto tako uvidom u zemljišnu knjigu potrebno je utvrditi postoje li kakve služnosti na zemljištu. Najvažnije je da zemljište na kojem namjeravamo gradnju ima pristup javnom putu. Ukoliko pristup javnom putu nije direktan, u tom slučaju treba provjeriti postoji li služnost puta. Ako već nije upisana služnost puta, zasigurno ju treba dogovoriti sa vlasnicima susjednih nekretnina i isto upisati u zemljišne knjige kako bi bili osigurani.

Za gradnju nam je potrebna i infrastruktura, pa bi bilo poželjno da su na samom zemljištu ili pak u neposrednoj blizini izgrađeni priključci za vodu, struju, telekomunikacijska mreža, kanalizacija, itd. Ukoliko takvi priključci već nisu instalirani na zemljištu, vlasnik zemljišta sam snosi troškove spajanja na takve priključke i dovođenje istih do ruba svoje parcele.

Važna stavka je i komunalni doprinos. Ako je ranija infrastruktura provedena do zemljišta koje je predmet kupnje, vlasnik je obvezan platiti komunalni doprinos koji je prihod općine, odnosno grada na čijem se području zemljište nalazi. On se obračunava sukladno površini zemljišta i građevine koja se ima napraviti na zemljištu. Svaka općina, odnosno grad ima svoje koeficiente po kojima izračunava iznos komunalne naknade. Za napomenuti je kako postoji mogućnost plaćanja komunalne naknade u obrocima, pa čak i oslobođenje ukoliko se ispune određeni uvjeti, npr. Duljina stalnog prebivališta u nekoj općini, i sl. pa stoga nije na odmet proučiti pravilnike koje donosi svaka općina, odnosno grad a kojim se određuje način izračuna komunalnog doprinosa, te oslobođenja od plaćanja istog. Visine komunalnih naknada nisu zanemarive stoga se isplati uložiti malo truda.

Prostornim planom određena je kompletna slika uređenosti neke općine odnosno grada, pa je potrebno izvršiti uvid i u prostorne planove kako bismo utvrdili što se planira graditi u blizini našeg zemljišta, u kojem je ono položaju u odnosu na prometnice, koje su minimalne površine zemljišta na kojima je dopuštena gradnja, koja je maksimalna bruto površina građevine i koeficijent izgrađenosti, položaje vodovoda, kanalizacije i dalekovoda.

Imajte na umu da sve ove stavke u bitnome utječu na cijenu zemljišta.